Zdravlje

MRKVA LJEKOVITA HRANA – Smanjuje rizik od srčanog udara

Šargarepa, žuta repa, stidak, sramak kao zdrava i ljekovita hrana. Ova biljka ima mnogo imena i raste pitoma i divlja, ali po nesreci narod nas seoski vrlo je malo zna, obradjuje i upotrebljava za jelo i lijek. Samo su je varosani poceli uveliko za jelo upotrebljavati. Kako se ona sprema za jelo, to se vecinom zna. Ali i od njih malo ko zna da ona ima ovakvu ljekovitu snagu kakvu cemo odmah navesti.

Tako: ona goni gujavice(gliste) kod djece, kad se daje da izjutra nastinu pojedu po jedan komad presne mrkve ili trvene na rende. Ona im je i inace dobra za zdravlje, pa jeli je tako presnu ili varenu s mesom.

Kad se svari sjemena, lisca i korijena mrkve u vodi i toplo oblozi na dojnji trbuh, onda cini da zena rodi brze dijete pri porodjaju. To cini jos da zenskoj vrijeme mjesecno uredno ide i pogoni strah od smrti kod onih koje napadne manija takvog strahovanja.

A kad se povise tog sjemena svari i u tome banja, kupa, onda to goni mokracni kamen, koji velike bolove i opasnosti donijeti moze ako se ranije ne otkloni. Dobro svarena mrkva oblozena na razne otoke, lijeci ih. Kad se sok od mrkve pije triput dnevno, on lijeci razne bolesti prsa, a narocito ako se od mrkve ukuha sirup, koji se moze piti koliko ko hoce. Takav sirup dobro cini za ciscenje krvi, a tako isto i za ciscenje crijeva, zeluca i mokracnog kamena.

To, kao i cesto jedenje mrkve cini zdravim, otklanja zuticu, groznicu, vodenu bolest, zatvor i druge boljetice. Kad se mrkva osusi pa onda stuce, svari i pije kao kafa nekoliko puta na dan, otklanja vise bolesti i lijeci kasalj i jektiku, veli narod ruski. Stoga je Rusi jedu u svako doba pa i nastinu onako presnu, cim je iz zemlje izvade. Slabe osobe treba da je jedu sto vise zgotovljenu uz razna jela i piju kafu njenu umjesto vode.

Za razne obloge moze se upotrijebiti i divlja mrkva koju narod zove stidak. Peteljke od ove trave sluze, kad se osuse, u cijeloj Grckoj umjesto drvenih i drugih zubocista (cackalica za zube). Time Grci cine ustedu, jer u jednom cvijetu ima vise od dvaestinu patrljica, koje su posve udesne za zube, a i zdravije su od pera i drveta, koje se kod nas upotrebljava za ciscenje zuba.

Stoga zeljeti bi bilo da je sto vise obradjuje i jede svaka porodica, tim prije sto ona ne slabi mnogo zemlju i sto je cini krtom prodiranjem svojim korijenom u dubinu zemlje.

Energetska i nutritivna vrijednost

Glavne hranjive tvari u mrkvi raspoređene su na sljedeći način: 89% ugljikohidrata, 6% bjelančevina i 5% masti. Prema navedenom, ugljikohidrati su i glavni nositelji energetske vrijednosti, koja iznosi 41 kcal / 171 kJ na 100 g svježe namirnice.

Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.
Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.

Također, mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako mrkva sadrži mnogo prirodnog šećera, vlakna u mrkvi sprečavaju da taj šećer brzo “projuri” u krvotok i uzrokuje povećano lučenje inzulina. Ne treba zaboraviti i na vitamine – tijamin, niacin, vitamin B6 i folate, te mineral mangan.
Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti iz mrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkva skuha (dovoljno ju je samo malo prokuhati).
Ionako dobar nutritivni profil popravit će i činjenica da mrkva ima vrlo male količine zasićenih masnoća i kolesterola.

Ljekovitost

Mrkva je veliki izvor antioksidansa – karotenoida, koji pomažu u zaštiti od bolesti krvožilnog sustava, tumora, regulaciji šećera u krvi te poboljšanju vida. Najpoznatiji karotenoid (žuti ili narančasti pigment) mrkve je beta – karoten, koji se u organizmu transformira u vitamin A.

Istraživanje na 1 300 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su dnevno uzimale barem jedno serviranje mrkve i/ili žute bundeve bogate karotenoidima za 60% smanjile rizik od srčanog udara. Ujedno, određeni unos karotenoida povezan je i sa smanjenjem raka dojke za 20% i čak 50%-tnim smanjenjem raka mokraćnog mjehura, maternice, prostate, debelog crijeva, grkljana i jednjaka. Jedno od većih istraživanja također je pokazalo da se unosom u jelovnik samo jedne mrkve dnevno za 50% smanjuje mogućnost razvoja raka pluća.

Osobito je važan unos vitamina A u organizam pušača. Naime, benzopiren, sastojak iz dima cigerete, značajno smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće mogućnosti razvoja bolesti kao što su emfizem pluća i rak pluća. Isto vrijedi i kod pasivnog pušenja.

Beta-kartoten također pomaže u zaštiti vida. Nakon što se u jetrenim stanicama transformira u vitamin A, odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin, pigment neophodan za noćni vid. U kasnijim godinama života štiti od pojave mrene oka.
Mrkva sadrži posebnu vrstu vlakana, kalcij pektat, koji smanjuje razinu kolesterola u krvi. Također djeluje i kao diuretik, smanjujući zadržavanje tekućine i umirujući cistitis. Pomaže i u oslobađanju sluzi iz dišnih organa kod kašlja, bronhitisa i astme, a zbog svoje antiseptičnosti pomaže pri liječenju infekcija.

Mnogi autori preporučuju tzv. proljetnu kuru sa sokom od mrkve, koji ima svrhu osloboditi organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom, a ujedno otklanja višak kiseline u želucu. Tri tjedna uzima se 100 g mrkvina soka dnevno.
Mrkva potiče tjelesni razvoj djeteta, jača kosti i povećava otpornost prema infekcijama. Povećava broj crvenih krvnih stanica, suzbija anemičnost i blagotvorno djeluje na rad jetre.

Kupovanje i čuvanje

Korijen mrkve mora biti čvrst, gladak i izrazite boje. Manje mrkve su slađe, a intenzivnija narančasta boja znači i više beta – karotena. Izbjegavajte kupovati napuknutu mrkvu ili pak mekanu i savitljivu (znak dugog stajanja).
Ukoliko kupujete mrkvu sa stabljikom i listovima, oni trebaju biti svježi i lijepe boje, dok kod mrkve bez stabljike i listova provjerite nema li na dnu korijena promjene boje ili tamnih mrlja, koji su također znakovi starosti.

Mrkvu je najbolje potrošiti odmah nakon kupnje. Ako ste ju kupili s listovima, zelene dijelove uklonite prije stavljanja u hladnjak, jer će vam u protivnome zeleni dijelovi iz korijena izvući vlagu. Mrkvu čuvajte u hladnjaku u perforiranoj plastičnoj vrećici ili umotanu u papir do dva tjedna.
Mrkvu nemojte čuvati u blizini jabuka, krušaka ili krumpira, koji proizvode plin etilen, jer će postati gorka.

Izvor: https://www.coolinarika.com

Vezane vijesti
Zdravlje

OD GRLOBOLJE I KAŠLJA DO NEUGODNIH GLJIVIČNIH INFEKCIJA: Ovaj recept iz prirode od samo DVA SASTOJKA čini čuda…

Zdravlje

PITOMA NANA - lijeci bolove i grceve zeluca, crijeva, grceve materice i druge bolesti

Zdravlje

Čaj od ivanjskog cvijeća čisti bubrege, jetru, gusteraču i slezinu

Zdravlje

CRNI SLJEZ LIJEK ZA MNOGE BOLESTI