Zdravlje

Kelj je odlična pomoć

Kelj je idržljiva biljka iz porodice kupusnjaca. Izdržljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, bas kao niske temperature i mraz, pa uspijeva upravo u periodu od septembra do februara. Specificne je arome, ali i sastava. Bogat beta karotenom te vitaminom C. Zbog niske kalorijske vrijednosti, idealna je namirnica za one koji se žele riješiti viška kilograma.

U kulinarstvu se najviše cijeni žućkastobijeli mladi glavati kelj koji nema mnogo ovojnih listova. Ukusan je, ali nije i lako probavljiv. Kelj ima dosta vitamina C, ali ga kuhanjem gubi. Kelja ima cijele godine. Glavice zimskog kelja imaju više ovojnih listova. Jede se pripremljen kao varivo, punjen, od njega se prave odresci s mrvicama, može se kuhati pa preliti uljem, a u manjim količinama dodaje se juhama.

Tradicionalno, kelj se koristi kod bolesti i stanja izazvanih poremećajem izmjene tvari, gihta, te za ublažavanje simptoma reume. U narodnoj medicini, svježi listovi kelja stavljali su se na bolne zglobove i čireve, a sok se davao osobama sa želučanim tegobama. Zbog visokog sadržaja prehrambenih vlakana kelj se preporuča osobama sa slabom pokretljivošću crijeva. Visoki udio kalija svrstava ga u skupinu namirnica koje se preporučaju osobama sa visokim krvnim tlakom. Vitamin A i lutein, koji su u velikoj mjeri prisutni u kelju, prepoznati su kao nutrijenti koji štite oči od različitih degeneracija, a zbog visokog sadržaja kalcija, kelj može sudjelovati u održavanju zdravih kostiju.

Zdravlje mozga

Zdravstveno stanje mozga ovisi o izboru pravih masti u prehrani, jer je i sam mozak 60 posto masno tkivo. Jedna od važnijih masnoća koju treba većina ljudi je omega-3, koja je zastupljena i u kelju. Biljna omega-3 ALA (alfa-linolenska kiselina) je povezana s nizom zdravstvenih koristi poput smanjenja rizika od depresije i dijabetesa.

I dijabetes i debljina remete rad mozga, a kelj je odlična pomoć. Hrana bogata šećerom postaruje krvne žile i moždane stanice, a u mozgu dolazi i do upalnih procesa. Vlakna iz kelja daju osjećaj sitosti i promoviraju boju probavu. Osim toga kelj ima malo ugljikohidrata, pa ne potiče nagli skok šećera u krvi.

Mozak ovisi o važnim vitaminima i mineralima kako bi funkcionirao dobro. A kelj ima svega potrebnog u obilju. Sirovi kelj ima samo 33 kalorije, ali zato nudi ogromnu dozu vitamina C (134 posto RDA), pro-vitamina A (206 posto RDA) i vitamina K (684 posto RDA). Osim kao pomoć u zgrušavanju krvi, vitamin K je snažan antioksidans koji čuva masnoće. Na taj način čuvaju se i masne stanice mozga. Vitamin K je potreban i kod izgradnje kostiju. A kelj je dobar izvor i kalcija, također bitnog za kosti i zube. Apsorpcija kalcija iz kelja se pokazala boljom i od one koju ljudski organizam može imati iz mlijeka. Za zeleno lisnato povrće, kelj ima i dosta proteina. Tu je i željezo, folati i vitamin B6 – potrebni za funkciju serotonina i dopamina.

*Ipak, ako pijete tablete za razrjeđivanje krvi ili imate problema sa zgrušavanjem krvi, kontaktirajte svog liječnika prije nego povećate unos kelja. Naime, kelj može ometati djelovanje lijekova kao što je varfarin.

Lisnati kelj (ili kovrčavi) ne formira glavice, nego su mu listovi slobodni i sitno zakovrčani. Iznimno je otporan na hladnoću i dobro uspijeva u svakovrsnom dobro dreniranom vrtnom tlu. Ne smeta mu ni snijeg.

Vjerovatno kelj pamtite kao nešto odvratno što su vas mama i baka tjerale da jedete kad ste bili mali jer je zdravo. Sigurno mislite da ono što je zdravo mora i da bude bezukusno. Pročitajte ovih 10 pozitivnih strana kelja i promijenićete svoje mišljenje.

DJELUJE ANTIINFLAMATORNO

Snaga kelja leži u skoro 45 različitih flavonoida koji mogu da spriječe inflamaciju u organizmu, a čak i da izliječi inflamatorne bolesti, kao što su artritis, bolesti srca i neke autoimmune bolesti.

DETOKSIKUJE ORGANIZAM

Nova istraživanja su pokazala da kelj može da potpuno detoksikuje organizam i da reguliše opšte stanje organizma jer dopire čak do DNK. Za to je zadužen izotoicijanat, koji nastaje iz molekula kelja.

SMANJUJE RIZIK OD DOBIJANJA RAKA

U skorijim istraživanjima, utvrđeno je da kelj smanjuje rizik od dobijanja raka kod bar pet različitih tipova kancera: debelog creva, dojke, bešike, jajnika i prostate. I u ovome značajnu ulogu igra izotocijanat, koji nastaje iz molekula kelja, glukozinolata.

PUN JE GVOŽĐA I KALCIJUMA

Kelj ima u sebi više gvožđa po kaloriji nego govedina, a više kalcijuma po kaloriji nego mlijeko i lakše se apsorbuje u orgnizmu od mliječnih proizvoda. Sa 100 grama kelja, pokriva se 88 procenata preporučenog dnevnog unosa protein.

PUN JE VLAKANA

Vlakna su makronutrijenti , što znači da su nam svakodnevno potrebni, ali ih, pak, većina ljudi ne uzima dovoljno. Jedna porcija kelja ne samo da sadrži 5 procenata preporučenog dnevnog unosa vlakana, već u sebi sadrži 2 grama proteina.

PUN JE OMEGA-3 i 6 MASNIH KISELINA

Porcija kelja sadrži 121 mg omega-3 i 92.4 mg omega-6 masnih kiselina. Samo 100 grama kelja pokriva 10 procenata preporučenog dnevnog unosa omega-3 masnih kiselina koje regulišu inflamatorne procese u organizmu.

IMA MALO KALORIJA I POMAŽE VARENJU

100 grama kelja sadrži samo 36 kalorija i 0 grama masnoće, al ii skoro 20 procenata neoprodne dnevne količine vlakana, zbog čega potpomaže varenju, smanjuje opstipaciju i snižava količinu šećera u krvi.

PUN JE VITAMINA K I A

Kelj sadrži veliku dozu vitamina K (čak 1327 procenata preporučenog dnevnog unosa u 100 grama), koji je od ključne važnosti za sintezu osteokalcina, proteina koji jača strukturu naših kostiju. Vitamin K takođe sprečava kardiovaskularna oboljenja i mogućnost od zadobijanja moždanog udara. U 100 grama kelja možemo naći i 192 procenata preporučenog dnevnog unosa vitamina A, koji je efektan antioksidant, podiže imunitet, održava zdrave kosti i zube i od esencijalne je važnosti za reproduktivne organe.

SNIŽAVA HOLESTEROL

Kelj je odličan kada je u pitanju snižavanje nivoa holesterola u krvi, a taj efekat se pojačava ako ga kuhate na pari. Tokom ovog procesa se podstiče produkcija kiselina u kelju koje smanjuju nivo holesterola i to mnogo više nego kad ga jedete živog.

PODIŽE IMUNITET

Kelj je bogat karotenoidom i flavanoidom, antioksidansima koji značajno podižu imunitet, kao i vitaminima A i C.

KAKO JESTI KELJ:

• Napravite salatu od različitog zeleniša i kelja
• Ubacite ga u sos za pastu ili u rižoto
• Kuhajte ga na pari i jedite ga kao varivo
• Propržite na maslinovom ulju sa belim i crnim lukom
• Ispecite čips od kelja

RECEPT ZA ČIPS OD KELJA

• Iskidajte kelj i uklonite tvrde dijelove
• Prelijte ga maslinovim uljem i promješajte
• Dodajte malo soli
• Pecite 15 minuta na 150 stepeni

Izvori:
http://www.narodnilijek.com
http://zena.blic.rs
http://net.hr

Vezane vijesti
Zdravlje

Debljanje i umor – Kuća vam je puna stvari zbog kojih štitnjača radi sve sporije

Zdravlje

Supervoće višnje – Ublažavaju artritis te omogućuju bolji san

ZanimljivostiZdravlje

Epidemiolozi upozoravaju – Jesu li klima-uređaji štetni po zdravlje?

Zdravlje

Ublažite bolno grlo ovim prirodnim lijekom