BiHVijesti

Bijeg od bh. državljanstva: Tamo gdje je dobro, tamo je domovina

Od završetka rata pa do danas državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se gotovo 84.000 ljudi, što je cijeli jedan grad. Međutim, ono što zabrinjava jeste da će doći do još većeg trenda ispisa iz državljanstva, zbog odlaska radnika u druge države proteklih godina.

Prema dostupnim podacima, samo u Njemačku je 2016. i 2017. godine otišlo približno 50.000 osoba iz Bosne i Hercegovine, što je trend koji je trajao i godinama prije, a nakon osam godina boravka u ovoj zemlji, stranci mogu zatražiti državljanstvo. Uslov za to je odricanje od starog državljanstva, jer Njemačka ne dozvoljava dvojno državljanstvo.

“Ono što se dešava sada može biti veliki bum u odricanju [državljanstva] u nekom narednom periodu”, također upozoravaju i iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Uskoro bivši građanin Bosne i Hercegovine, koji živi gotovo devet godina u Njemačkoj, kaže da se odriče od državljanstva iz praktičnih razloga. Tamo je otišao da radi jer nije mogao pronaći odgovarajući posao u svom gradu, niti imati kvalitet života koju je želio.
Do njemačkog državljanstva za 300 eura

“U Njemačkoj živim i radim i za sada se ne mislim vraćati u Bosnu i Hercegovinu, jer ne vidim da me tamo išta dobro čeka, samo prepucavanja, siromaštvo i ponižavanje na svakom koraku. Žao mi je zbog porodice i prijatelja, nije lako odreći se državljanstva, kao da se odričem identiteta. Ali, ovo je sada kao dobitak na lutriji imati njemačko državljanstvo. Mogu ići gdje hoću, mogu dobijati poslove u drugim zemljama, više zarađivati. Šta to meni nudi državljanstvo Bosne i Hercegovine osim nekog patriotizma, koji i više nije to, nego više neka ljubav prema ljudima tamo”, kaže, uz uslov da ne navodimo njegovo ime i prezime.

Dodaje da je za dobijanje njemačkog državljanstva, osim odricanja matičnog državljantsva, između ostalog, morao dokazati da govori njemački jezik i da se može sam finansijski izdržavati, bez pomoći države, te položiti test o načinu života u Njemačkoj, zakonima i slično. Sve to ga je, dodaje, koštalo približno 300 eura, dok prilikom odricanja bh. državljanstva mora platiti 400 eura.

Iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine navode da su oni koji se sada odriču bh. državljanstva zemlju napustili znatno ranije, a oni koji sada odlaze, ukoliko ne dođe do većih promjena pravnog okvira u oblasti državljanstva u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek kada ispune uslove za sticanje državljanstva država u koje odlaze, a to je minimalno pet-šest godina i više. Međutim, dodaju, tada očekuju veliki bum u odricanju državljanstva.

Najviše građana, njih više od 9.000, ispisalo se iz bh. državljanstva 2003. godine. Od 2016. godine uočava se porast ovog trenda, s više od 4.300 građana koji su podnijeli takav zahtjev. Međutim, iz Ministarstva civilnih poslova objašnjavaju da je to u izvjesnoj mjeri posljedica ažuriranja evidancija u zemljama Evropskle unije koje se provodi kao jedna od aktuelnih sigurnosnih mjera prema migrantima.
Taksa za odricanje državljanstva 400 eura

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon, po kojem ne traži odricanje.

Taksa za odricanje državljanstva je 400 eura, za države bivše Jugoslavije taksa je 100 eura, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže Bosne i Hercegovine u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa. U postupku odricanja od bh. državljanstva građani ne moraju navoditi druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.

“U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radno-pravni status i slično. Veliki broj državljana Bosne i Hercegovine koji se u posljednje vrijeme odriče bh. državljanstva je rođen u inostranstvu, mlađi su od 30 godina, nisu bili integrirani u bh. društvo, obrazovani su i potpuno integrirani u sredinama u kojima žive i puno bolje govore engleski i njemački nego jezike koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini”, kažu iz Ministarstva civilnioh poslova.

Sociolog Ivan Šijaković objašnjava da su građani postali vrlo racionalni u tom pogledu te da se više vode praktičnim razlozima odricanja državljanstva nego nekim emocijama i patriotizmom.

“Rekao bih da se vode latinskom izrekom ‘Ubi bene, ibi patria’, koja znači ‘Tamo gdje je dobro, tamo je domovina'”, ističe.
‘Prije je bila sramota odreći se državljanstva’

“Brojke nam govore da su građani promijenili svoj doživljaj države, domovine, otadžbine, da više nije neprijatno odreći se državljanstva. Sada je već došlo do promjene te percepcije, koja je bila tradicionalna i koja je bila malo rigidna, jer prije raspada Jugoslavije smatralo se velikom sramotom odreći se državljanstva; bilo je tu, naravno, migranata koji su pobjegli od sistema.”

“Također, koliko sam vidio na društvenim mrežama, mnogi ljudi kada napišu da su se odrekli državljanstva dodaju da na taj način ne žele da imaju ikakvu vezu sa državom, to je neka ljutnja zbog stanja ovdje, neka reakcija”, kaže Šijaković.

Međutim, prema njegovom mišljenju, ispis 20.500 ljudi iz državljanstva u posljednjih pet godina nije “ni mali, ni veliki broj za državu koja ima približno 3,7 miliona stanovnika”.

“To je manje od 10 odsto, odosno nešto više od šest odsto na ukupno stanovištvo, nije to neka, uslovno da kažemo, velika cifra.”

Za Šijakovića je pogrešno govoriti o tome kako spriječiti ljude da odlaze, jer se ne mogu postaviti neke barijere da se ne dozvoli odricanje državljanstva. S druge strane, dodaje, nije moguće ni toliko poboljšati uslove i dovesti ih na nivo koji se može mjeriti sa zapadnom Evropom, SAD-om, Kanadom ili Australijom.

Prema njegovim riječima, sporazumi o dvojnim državljanstvima predstavlja najbolje rješenje. Sporazum o dvojnom državljanstvu Bosna i Hercegovina ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.
Olakšan postupak vraćanja bh. državljanstva

“U programu rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je bilo zaključivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu s Turskom. Postupak su zaustavile institucije Bosne i Hercegovine, a pokrenuta je inicijativa za nastavak procedure zaključivanja sporazuma s Crnom Gorom nije dala rezultata, zbog nezainteresiranosti institucija Crne Gore”, navode iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Dodaju da veliki broj država takozvanog anglosaksonskog pravnog okvira u pravilu ne uslovljava stjecanje njihovog državljanstva odricanjem od prethodnog. Odricanje traže samo kod zapošljavanja u posebne službe, kao što su sigurnost, vojska ili, u nekim slučajevima, diplomatija.

“To su, između ostalih, države u kojima Bosna i Hercegovina ima brojnu dijasporu: SAD, Kanada, Australija i Velika Britanija. Iako formalno nije došlo do prekida pravne veze u pogledu odricanja od državljanstva, stvarna veza s Bosnom i Hercegovinom protekom vremena slabi.”

Također, iz nadležnog ministarstva ističu da postoji interes osoba koja su se odrekla bh. državljanstva za njegovo ponovno sticanje, a radi se o olakšanom postupku, u kojem se, između ostalog, zahtijeva da je ostvarena godinu dana boravka u Bosni i Hercegovini, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su te osobe stekla nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako Bosna i Hercegovina s tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu.

Izvor: Al Jazeera

Vezane vijesti
BiHVijesti

BiH nije spremna da postane članica EU: Nakon 19 godina pregovara još smo “u ranoj fazi”

BiHVijesti

Slobodan Vasković: Dodikova kapitulacija, neće biti rezervnog sastava policije, ali će biti NATO

BiHVijesti

Field: Potrebno vidjeti šta se podrazumijeva pod žandarmerijom u RS

BiHVijesti

MIROSLAV LAJČAK: Preporučio bih da BiH iskoristi ponudu NATO-a koju sada ima (VIDEO)